Čudno hrvatstvo Ruđera Boškovića

Piše Ratko Dmitrović


Hrvatska ovih dana u Dubrovniku obeležava 300 godina od rođenja „najvećeg hrvatskog znanstvenika, jednog od najznačajnijih Hrvata“ Ruđera Boškovića, preskačući objašnjenje kakve to veze Bošković ima sa Hrvatskom i Hrvatima kao narodom


Znate li da je među rimskim carevima bilo čak 16 Srba. Konstantin Veliki, najpoznatiji među njima, čovek koji je zaustavio progon Isusovih sledbenika i uzdigao hrišćanstvo na nivo državne vere, pripada, dakle, nizu najpoznatijih Srba svih vremena. Ne plašite se, nisam skrenuo sa uma; ovde samo primenjujem hrvatsku metodologiju određivanja nacionalne pripadnosti ljudi koji su odavno mrtvi. Hrvatska ovih dana obeležava 300 godina od rođenja „velikog hrvatskog znanstvenika i filozofa“ Ruđera Boškovića. U Dubrovniku je od 29. maja do 2. juna, ove 2011. godine, održan međunarodni naučni simpozijum: „Od Ruđera Boškovića do danas: doprinos hrvatskih znanstvenika svjetskoj znanstvenoj baštini“. Visoki pokrovitelj skupa bila je predsednica Vlade Hrvatske Jadranka Kosor.

Da vas ne davim detaljima sa trodnevnog zasedanja i referatima, među kojima je bio i referat Karla Rubija, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku (1984. godine), navodim zaključak iz završnog dokumenta kojim se sugeriše da Hrvatska poradi na nacionalnom brendu „Ruđer Bošković“, po kojem ta zemlja, uz ostalo, treba da bude prepoznatljiva u svetu. Kada je Tuđman, brišući sve tragove Jugoslavije na tlu Hrvatske, krajem 1991. godine uveo hrvatski dinar, na svim apoenima bio je portret Ruđera Boškovića.

Znači, Ruđer Bošković je Hrvat! Jeste, isto onoliko koliko je rimski car Konstantin Veliki bio Srbin.





DUBROVNIK I HRVATIHrvati, a svakoga ko je nekada, nevažno je u koje vreme, živeo na prostoru današnje Hrvatske, proglašavaju Hrvatom. Da li taj ima ili nema i najmanje veze sa Hrvatima kao narodom, da li su mu koreni po očevoj i majčinoj liniji hrvatski ili makar delimično hrvatski, ili uopšte nisu hrvatski, to visoku školu hrvatskog nacionalnog inženjeringa uopšte ne interesuje. Svojevremeno su čak i Marka Pola hteli da svrstaju među značajne Hrvate, tvrdeći da je rođen na Korčuli, ali se od te namere odustalo kad se oglasio nadležni ministar Vlade Italije i poručio Hrvatima da ne prave budale od sebe.

Da li je Ruđer Bošković rođen u Dubrovniku? Jeste. Da li je Dubrovnik sada u sastavu Hrvatske? Jeste! Molim lepo, onda je Ruđer Bošković Hrvat – reći će vam danas svaki Hrvat, a taj pristup je samo druga strana hrvatske krštenice na kojoj piše da je svaki katolik u Hrvatskoj po nacionalnosti Hrvat. Da li je Ruđer Bošković bio katolik? Jeste, bio je. Znači, Bošković je Hrvat – odgovara zastupnik one škole.

A kakve veze, u nacionalnom, rodbinskom, državnom, teritorijalnom smislu Ruđer Bošković ima sa Hrvatima i Hrvatskom? Apsolutno nikakve. Ni najmanje.

Bošković je rođen 1711. godine u Dubrovniku. Otac mu je bio Nikola Bošković, Srbin iz sela Orahov Dol, kod Trebinja, a majka Pavla Betera iz poznate italijanske dubrovačke porodice. To je početak 18. veka. Pisani tragovi iz tog doba gotovo da ne poznaju Hrvate i hrvatstvo u Dubrovniku. To je vreme Dubrovačke republike, koju će Napoleon kasnije ukinuti i pripojiti svome carstvu...nastavak:

http://www.pecat.co.rs/2011/06/cudno-hrvatstvo-rudera-boskovica